Predrag Finci: O mojim knjigama
Često su me moji prijatelji i kolege, a i neki urednici, pitali o mojim knjigama, ponekad ukazivali na njihovu različitosti, tražili njihovu vezu i „ključne teze”, pa evo da ih ja, pod kraj moje karijere, u svom „svođenju računa” ovdje ukratko opišem i razvrstam.
U mojim biografskim bilješkama obično piše da sam filozof i pisac, filozofski pisac, sa prvenstvenim interesom za estetičke probleme, ali i za široki spektar filozofski pitanja. Blizak sam filozofiji egzistencije i fenomenološkoj metodi, u razmatranjima o umjetnosti "estetičkom objektivizmu", a u razmišljanju o društvenoj ulozi umjetničkog djela stajalištima „frankfurtske škole”. Kada bih u jednoj rečenici htio opisati moj filozofski interes rekao bih da su me nadasve zanimala estetička pitanja, pitanje zasnivanja, subjekta i njegove unutarnjosti i pitanje objektivnog, i s njim vezano pitanje transcendencije. Pisao sam različite knjige, ali uvijek s istom namjerom. Pristupao sam na različite načine problemima istine i ljepote, „na različite načine pokušavao uhvatiti u zamku lijepo”. U mojim knjigama estetsko je bilo najčešći, centralni problem. Umjetnost je za mene, njenog apologetu, bila i ostala složen fenomen. Kao estetičar umjetnost shvaćam kao zbir mnogih nastojanja i ostvarenja (kao sistem osjetilnosti), a kao stvaralac, umjetnost vidim kao raznolike geste pojedinaca i izraz individualnog dara (kao stvaralački anarhizam). Mislim da umjetnost nije nipošto isključivo sluškinja ideologiji, sigurno nije ponavljanje, a ni mimesis stvarnog, više je od zabave, kao što je i mnogo više od ilustracije za politička stajališta i filozofske tvrdnje. Kroz cijeli svoj opus tragao sam za istinom ljepote i ljepotom istine. Ta istraživanja za mene nisu završena, jer nikada ne mogu ni biti završena. Svi moji različiti tekstovi i knjige mogu tematski biti podijeljeni u pet grupa:
1. Eseji o „sporednim stvarima”, o artističkim i drugim epifenomenima, koji su u bliskoj vezi sa estetskim fenomenima. Pisao sam o tome u knjigama Govor prepiski, O nekim sporednim stvarima i dijelom u drugom dijelu knjige Sarajevski zapisi pod naslovom Pravo, stranputicom;
2. Estetički spisi. Najveći boj mojih tekstova bavi se estetskim fenomenima. O estetičkim problemima i estetskom pisao sam u prerađenoj doktorskoj radnji Umjetnost i iskustvo egzistencije, te u knjigama Umjetnost uništenog, Sentimentalni uvod u estetiku (u Sarajevskim zapisima), Priroda umjetnosti, Djelo i nedjelo, Čitatelj Hegelove estetike, a posebno u opširnoj Estetskoj, odnosno Estetičkoj terminologiji, kojoj će uslijediti knjiga pod naslovom Estetičke bilješke, a na kojoj uveliko radim. Ovim knjigama bliski su moji eseji o medijima (okupljeni u knjizi Elektronička špilja), kao i knjige eseja pod naslovom Osobno kao tekst i O književnosti i piscima;
3. Treću grupu čine eseji o raznim filozofskim pitanjima. Takve su moje knjige Ishodište pitanja, Poetozofski eseji, Kratka, a tužna povijest uma, Korist filozofije, ali i knjiga Misterij, iza svega i najnovija knjiga U unutarnjem, istina. U svakoj od ovih knjiga tragao sam za mogućim zasnivanjem filozofske spekulacije;
4. Posebnu grupu tekstova čine eseji o putovanju i emigraciji. Tu je prva knjiga Tekst o tuđini, uslijedila joj je knjiga O kolodvoru i putniku, a kao moja „završna riječ” o toj temi nastala je knjiga Emigrantska slikovnica;
5. Ovim tekstovima bliski su moji poetsko-prozni tekstovi, knjige Imaginacija, Ukratko, Prvo, bitno, Zapisi veselog filozofa, i velika knjiga autobiografskih eseja Sve dok, kao i dnevnički zapisi u knjizi Prošle godine u Barnetu. Ovim knjigama će biti pridružena moje dvije nove, završene, ali još neobjavljene knjige: prvu sam naslovio Nenapisane pjesme, a drugu Filozofske priče.
Tako bih mogao razvrstati moje knjige. A što sam i kako u njima napisao neka kažu oni koji su ih čitali.
