Roland Jaccard: Pedeset razloga za voljeti Wittgensteina
1) Jer je najradije volio ulogu propalog aristokrata.
2) Jer nije nikada zapisao "Heil Hitler", kao Heidegger, i nikada nije slijedio Komunističku partiju, kao Jean-Paul Sartre.
3) Jer je vjerovao u prijateljstvo. Prijatelj, rekao je, jest netko s kim možeš prodiskutirati kilometre besmislica.
4) Jer ga je sve do smrti pratila sablast Otta Weiningera, izmučena i suicidna proroka mržnje prema samome sebi.
5) Jer je odbacio obiteljsko nasljeđe koje bi učinilo od njega jednog od najvećih bogataša u Europi. 6) Jer je jedan od rijetkih savjeta što ih je posljednjih godina davao studentima bio ovaj: ''U životu se ne smijete prenatrpavati''.
7) Jer je doista bio potreban netko tko će očistiti Augijeve štale intelektualnog svijeta. Wittgenstein je bio iznenađen kad su mu odredili tu zadaću.
8) Jer je ismijavao Russellovu ideju da ustanovi Svjetsku organizaciju za mir i slobodu. ''Pretpostavljam da bi vi radije ustanovili Svjetsku organizaciju za rat i ropstvo''. Wittgenstein: ''Da, upravo tako''.
9) Jer je proglašavao da filozof ne pripada nikakvoj idejnoj zajednici. Upravo zbog te radikalne stranosti i jest filozof.
10) Jer je nakladniku svojega djela Tractatus logico-philosophicus predlagao da knjizi doda tucet praznih stranica na kojima će čitatelj moći ispljuvati svoju mržnju jer nije ništa razumio: savjetovao mu je da na naslovnoj stranici otisne njegov datum i sat rođenja, da onaj koji vjeruje u astrologiju može izračunati njegov horoskop.
11) Jer je njegov ideal bio da u kap gramatike koncentrira filozofski oblak.
12) Jer se neprestance pitao što učiniti kad imaš samo jedan talent i taj se talent započinje gasiti. Nije li najbolje nestati zajedno s njim?
13) Jer ga tada kad je doznao da ima rak prostate nije toliko slomila sama dijagnoza, koliko jamstvo liječnika da poznaje učinkovitu terapiju.
14) Jer je tvrdio: ''Moja su razmišljanja kao napisi na oknima, gdje na engleskim željezničkim stanicama prodaju vozne karte: 'Is your journey really necessary? Je li vaše putovanje odista nužno? Tko to pročita, najvjerojatnije bi morao reći: 'On second thoughts, no', Ako dobro promislim, nije''.
15) Jer nikada nije nosio kravatu.
16) Jer je atomsku bombu smatrao gorkim, ali spasonosnim lijekom.
17) Jer mu se, kao i Schopenhaueru, činilo zločinom roditi djecu. Jednoj je djevojci, koja je u njega bila zaljubljena, objašnjavao da to ne znači ništa drugo nego baciti još jedno biće u ovaj nesretni svijet. Isto tako je smatrao da ljudi u svakom slučaju predugo žive.
18) Budući da je dobro bio svjestan svojih grijeha i nije se baš nimalo nadao da će se za njih moći otkupiti, Boga nije mogao predstavljati drukčije nego kao nemilosrdna suca.
19) Jer mu se svaki oblik filozofske argumentacije činio vulgarnim, Russellu je povjerio da cvijeće ne želi uprljati blatnjavim rukama.
20) Jer se pitao: ''Kamo ide sadašnjost kad postane prošlost i gdje je prošlost?'' U tome je, tvrdio je, jedno od glavnih izvorišta filozofskih teškoća.
21) Jer postoje čudni afiniteti između Wittgensteina i Theloniousa Monka. Obojicu nije moguće imitirati, odveć su komplicirani i osobni. Obojica su bili muzičari tišine.
22) Jer mu je Ingerborg Bachmann posvetila svoj doktorat.
23) Jer je Isabelle Huppert u filmu Wernera Schroetera Malina predavala o Wittgensteinu.
24) Jer se film Michaela Hanekea 71 fragment kronologije slučaja inspirira Wittgensteinom, kao što je film Dereka Jarmana Wittgenstein inspirirala filozofova biografija. 25) Jer je u Freudu vidio jednog od najvećih estetskih demijurga modernosti, koji ne samo što je preinačio naš pogled, nego i stvorio novo oko.
26) Jer je tvrdio da u filozofiji dobiva utakmicu onaj tko je kadar trčati najsporije ili tko posljednji stiže na cilj. "Filozofi bi se međusobno morali pozdravljati s 'nemoj žuriti'".
27) Jer je na pitanje zašto je postao filozof odgovarao da nije bio dobar ni za što drugo i da uostalom s filozofijom šteti samo samome sebi.
28) Jer je imao dubok osjećaj da je na svijetu suvišan, ujedno se stideći što nema hrabrosti ubiti se.
29) Jer je pripadao istoj obitelji kao i američka glumica Louise Brook, isto tako šopenhauerovka, koja je prolaznike ispitivala za put do pakla i koja je spalila svoje ispovijesti iz straha da se njima ne bi obmanula
30) Jer je radije volio lošu savjest od dobre i jer je s Gottfriedom Kellerom govorio: ''Nikada ne zaboravi da tada kada sve dobro ide, nije nužno da tako i ostane''.
31) Jer je na jednom predavanju Karlu Popperu prijetio žaračem.
32) Jer bez njega ne bismo upoznali majstorsko djelo Thomasa Bernharda Wittgensteinov nećak.
33) Jer mu se činilo besmislenim čitati filozofske članke u znamenitoj reviji Mind, dok u Streetovim i Smithovim kriminalnim romanima ima puno više supstancije.
34) Jer je jedna od njegovih najdražih izjava bila: "Leave the bloody thing alone" ("Ostavi stvar na miru") koju je izricao sa svečanim izrazom i značila mu je to da su stvari posve u redu takve kakve jesu i da ne treba pokušavati ništa mijenjati.
35) Jer je nakon završetka svojih predavanja vazda odlazio u najbliže kino gledati western ili muzičku komediju. Vazda je sjedao u prvome redu.
36) Jer je bio svjestan da je rad u filozofiji rad na samome sebi. Svagda pišemo na onoj razini na kojoj se nahodimo.
37) Jer je mrzio podučavanje filozofije na univerzitetu i o njemu je tvrdio da može biti pošten rad samo po istinskom čudu.
38) Jer je savjetovao: "Ne igraj se dubinama drugog".
39) Jer je tvrdio: ''Ne stidi se kazati glupost. Paziti moraš samo na vlastitu apsurdnost''.
40) Jer je bio majstor u umjetnosti odupiranja diskurzivnim lukavstvima. Ako je Diogen odbacivao filozofski jezik kao klaun, Wittgenstein je zapalio lomaču naših filozofskih taština.
41) Jer je mrzio filozofsku vulgarizaciju koja zavodi ljude da misle kako razumiju nešto što ne mogu razumjeti.
42) Jer je u pedesetim godinama još uvijek bio kadar živjeti strahovito komplicirane ljubavne priče s mladim muškarcima.
43) Jer je smatrao da je mnogo teže i ujedno mnogo poštenije razmišljati ili pokušati razmisliti o svojem životu nego rješavati logičke probleme. Čemu bi bio logičar ako nisam čovjek, pitao se.
44) Jer je bio promašeni monah, što nije promaklo njegovu najboljem biografu sa znakovitim imenom Monk (Monah).
45) Jer je izazvao ljutnju Gillesa Deleuzea, koji je Wittgensteina optužio da je htio uništiti filozofiju.
46) Jer se tijekom Prvoga svjetskog rata kao dragovoljac prijavljivao za najpogibelnije zadaće. Tvrdio je da se strah porađa iz pogrešne predodžbe o egzistenciji. U rovovima je čitao Schopenhauera, Tolstoja i Nietzschea.
47) Jer je tvrdio da se filozofski problemi mogu razriješiti samo tako da mislimo na gluplje stvari nego filozofi.
48) Jer je tada kada ga je Bečki krug, tvrđava najradikalnijeg pozitivizma, pozvao na predavanje, radije čitao mističku poeziju Rabindranatha Tagorea.
49) Jer je tvrdio da je želja za čašću i slavom smrt za misao.
50) Jer je Russellu, koji ga je htio odvratiti od toga da dvije godine živi sam u Norveškoj, rekao da prostituira svoj duh razgovarajući s inteligentnim ljudima. ''Rekao sam mu da je tamo mračno'', priča Russell, ''a on mi je odvratio da ne voli svjetlo. Tad sam mu rekao da je lud, a on je odgovorio: 'Sačuvaj me Bože mentalna zdravlja'''. Sav je Wittgenstein u tome.
[Roland Jaccard, «50 raisons d’aimer Wittgenstein», Magazine littéraire, mars 1997, n° 352, pp. 18-19.]
S francuskog preveo Mario Kopić